SIGURNA KUĆA

Sigurne ženske kuće su prihvatilišta namijenjena svim ženama i njihovoj djeci koji su ugroženi tjelesnim, seksualnim, psihičkim i ekonomskim nasiljem u obitelji. Sigurne ženske kuće su vidovi privremenog smještaja s ciljem da se ženama i djeci pruži zaštita i podrška u izlasku iz nasilja. Sigurne kuće se nalaze na tajnim lokacijama, kako bi se korisnicama osigurala puna sigurnost. U Vojvodini postoje tri sigurne kuće – u Novom Sadu, Somboru i Zrenjaninu. Ove sigurne kuće namijenjene su i ženama koje žive u drugim sredinama. Boravak u sigurnoj kući je besplatan za korisnice, a troškove njihovog boravka snose lokalne općinske uprave.

Sigurna ženska kuća ima funkciju da zaštiti ženu i osigura izmještanje iz okruženja u kojem je postojalo nasilje. Cilj je da se ženi omogući da se vrati uobičajenom načinu života u zajednici i da joj se pruži mogućnosti da organizira život bez nasilja. Žena se na taj način ohrabruje da se stupnjevito ponovo uključuje u zajednicu.

Kako do Sigurne kuće?

U slučaju trenutnog nasilja, u sigurnim ženskim kućama žene i djeca se urgentno smještaju. U takvoj situaciji nije neophodno priložiti dokumentaciju koja je obvezna za prijem. Ukoliko postoji potreba za hitnim prijemom žena i djece u Sigurnu žensku kuću, vrši se urgentni smještaj, te u takvoj situaciji nije neophodno priložiti dokumentaciju koja je obvezna za prijem.

U slučaju da se ne radi o urgentnom smještanju žene, u prihvatilište Sigurne ženske kuće potencijalne korisnice dolaze po utvrđenoj proceduri. Ova procedura podrazumijeva ostvarivanje kontakata s ženom izvan Sigurne kuće, a stručnim tim Centra za socijalni rad na temelju intervjua sa ženom vrši procjenu o najadekvatnijoj vrsti pomoći koju je potrebno osigurati da bi se pružila podrška za izlazak iz nasilja.

U prihvatnoj postaji korisnicama se osigurava kratkotrajni prihvat i zbrinjavanje do utvrđivanja odgovarajućeg oblika zaštite, a najduže do deset dana. U prihvatlilištu Sigurne ženske kuće ženama i djeci je omogućen boravak najdulje do šest mjeseci, a tijekom tog boravka žene i djeca se upoznaju s drugim članovima kuće, životnim prostorom i okruženjem. U atmosferi sigurnosti, prihvaćanja i podrške pruža im se mogućnost da se opuste, odmore, okrepe, dobiju pažnju i urgentnu pomoć koja im je potrebna (medicinska, psihološka i druga vrsta pomoći). U ovoj fazi, koja može da traje kratko, žena i djete imaju pravo na njegu, i pravo da im se ne postavljaju pitanja koja se odnose na samostalno rješavanje složenih problema. Stupnjevito se upoznaju s potrebama i zahtjevima organiziranja svakodnevnog života. Također se detaljnije upoznaju s vrstom i načinom pružanja stručne pomoći, koja se organizira u okviru Sigurne ženske kuće i koju mogu koristiti kroz individualni i skupni rad, različite kreativne radionice ili edukacije, ovisno o materijalno tehničkim mogućnostima Sigurne kuće i osobnim afinitetima, kao i pomoć u povezivanju s drugim institucijama koje su od značaja u rješavanju njihovih problema (sud, pravno savjetovanje, Centar za socijalni rad, zdravstvene ustanove, škola, policija i dr.). U slučaju školskog djeteta (uz dozvolu majke) škola se upoznaje s aktualnom obiteljskom situacijom i činjenicom boravka u Sigurnoj ženskoj kući. Kontakti između oca i djece reguliraju se preko Općinskog suda koji donosi rješenje o optimalnom modelu viđenja. Tijekom boravka korisnice u prihvatilištu periodično se analiziraju postignuti rezultati i donosi odluka da li je neophodno produljiti boravak.

Kriteriji za prijem

Temeljni kriterij za prijem žene u Sigurnu kuću je postojanje tjelesnog, seksualnog, psihičkog, ekonomskog nasilja. Kriteriji su također određeni situacijom u kojoj se žena nalazi (ugroženost od nasilja i raspoloživi resursi zaštite), kao i njenim psihofizičkim stanjem.

U prihvatilište i prihvatnu postaju ne mogu se primiti osobe koje boluju od težih psihijatrijskih oboljenja ili imaju predpovjest psihijatrijskih poremećaja, osobe ovisne o alkoholu, drogama i tabletama, umjereno i teže mentalno nedovoljno razvijene osobe, kao ni osobe s poremećajima u ponašanju koje bi narušavale funkcioniranje prihvatilišta i prihvatne postaje.

Tekst je napisan na temelju informacija o Sigurnoj ženskoj kući u Novom Sadu.

http://www.csrns.org.rs/sigurnakuca/sekcije